O blogu

Dobrodošli na blog o trčanju i veganskoj ishranih. Želim vam da se osećate prijatno i da ovde možete provesti vreme čitajući i diskutujući o temama koje budu pokrenute, a da ne budete suočeni sa političkom, verskom, nacionalnom ili bilo kojom drugom mržnjom ili netolerancijom.
Ovim blogom želim da vidim da li osoba može da se hrani veganskom ishranom i da se bavi atletikom koja zahteva velike i dugotrajne napore (polumaratoni, maratoni, triatlnoi, itd...). Pošto je čest argument protiv veganske ishrane tvrdnja da se neko bavi poslovima koji iziskuju velike napore, mislim da nema boljeg testa nego upravo ovi testovi. Ovo ne činim iz razloga da omalovažavam one koji se hrane (i žive) drugačije, ali se nadam da će neko biti pokrenut ovom idejom i rezultatima, i usvojiti još neke zdrave navike u životu.

уторак, 13. новембар 2012.

8 veština suočavanja sa stresom

Kao što svi znamo, ono što jedemo utiče na naše telo ali i na našu psihu. Isto tako naš mentalni stav utiče na naše telo. Iz tog razloga potrebno je da se o fizičkom zdravlju govori i iz psihološkog aspekta, odnosno, kako da popravimo naše fizičko zdravlje time što ćemo smanjiti stres.
Iako je stres individualna pojava, primenjivanjem 8 veština dovešće do smanjenja stresa. Ove veštine će pomoći kod pojavljivanja stresa na poslu, stresa zbog gubitka posla, stresa zbog nevere partnera, stresa zbog neželjene trudnoće... Primenite ovih 8 veština preventivno.

петак, 19. октобар 2012.

Obmane pušenja

Nešto što vegani i atletičari imaju zajedničko je veoma česta pojava da su nepušači. Upravo zato postavio sam i ovu emisiju o pušenju. Pušenje i duvanski dim u Srbiji je svima nama deo svakodnevnice - ako ne pušimo, onda barem ili imamo ukućane, rodbinu, ili barem jednog prijatelja koji puši. Svi su manje više svesni da je ono štetno, ali tokom vremena na ovim prostorima razvili su se različiti mitovi što se tiče korisnosti/štetnosti pušenja i mogućnosti i načina da se ono ostavi. Prim. dr. Petar Borović u ovoj kratkoj emisiji govori o sledećim temama:
  • Kako pušenje utiče na seksualne odnose?
  • Zašto neki moleri ne rade u prostorijama pušača?
  • Koji su razlozi zašto neke novorođene bebe ne žele da piju majčino mleko?
  • Zašto biljka duvan ne raste bez radioaktivnih elemenata?
  • Zašto državni zakoni uglavnom zabranjuju "light" cigarete?
  • Velike obmane filtera cigarete i belog pepela i azbesta kod skupih cigareta.

уторак, 26. јун 2012.

Dobre i loše strane alkohola

"Naše zdravlje u našim rukama" je snimilo još jednu emisiju u kojoj je gostovao dr Petar Borović. Ovom prilikom dr Borović će iz svog širokog doktorskog i profesorskog iskustva jezikom naroda dati odgovore na aktuelna pitanja vezana za pijenje alkoholnih pića. Neka od pitanja su sledeća:
  • Zašto francuzi žive dugo iako svakodnevno piju vino?
  • Koje dobrobiti možete postići kada popijete 45 litara vina i 22 litara piva?
  • Kako alkohol pomaže seksualnim funkcijama?
  • Kako alkohol može uticati na odnose u porodici?
  • Zašto se muškarci ljube kada se napiju?

уторак, 19. јун 2012.

Istina i šarm kave - 2. deo

Ukoliko vas je prva emisija o kafi zaintrigirala i pokrenula da ponovo razmislite o navici pijenja kafe, pogledajte i emisiju koja je nastavak prve emisije o kafi. I u ovoj emisiji dr Petar Borović će dati odgovore na mnoga aktuelna pitanja o ovom proslavljenom napitku.
Neka od pitanja na koja ćemo dobiti odgovor:
  • Kako kafa utiče na kosti?
  • Šta možemo da naučimo od načina uzgajanja kafe?
  • Kako kafa pomaže boljem pamćenju?
  • Zašto je najveći broj srčanih i moždanih udara ujutro?

недеља, 17. јун 2012.

Korak po korak, okret po okret, zamah po zamah

Ukoliko želite da postignete neku pozitivnu promenu (napredak) u životu to možete postići na više načina koristeći razne strategije (možda često niste ni svesni da primenjujete neku od tih strategija kako bi postigli cilj). Jedan od tih načina su mali koraci.
Kada sam kao mlađi po prvi put čuo da je jedna od mojih poznanica  pretrčala ceo maraton ja sam se pitao kako je to moguće kada je to 42 km - ogromna dužina. Nakon što sam počeo da se i sam bavim trčanjem shvatio sam da je to samo dužina od 300 metara od starta do one bandere, zatim 500m od te bandere do raskrsnice, pa nakon tog 100m do onog velikog drveta itd. Sve zavisi kako se gleda na dužinu.
Kada ljudi žele nešto da postignu potrebno je da podele naizgled nedostižno na manje ciljeve koji su sasvim mogući i lako ostvarljivi (posebno prvi koraci). Jedna od mojih želja je da za koju godinu istrčim IronMan takmičenje (3,5km plivanje, 190km bicikl, 42km trčanje) - nešto nemoguće. Za sada od istrčanih triatlona imam samo jedan sprint i to sa nezavidnim rezultatom. Iz tog takmičenja sam video da trebam više da treniram vožnju bicikla, a dok ne naučim da lepo plivam kraul da ni ne sanjam o sledećem triatlonu (plivačka deonica od 750m mi je trajala 22 minute jer uopšte nisam plivao kako treba). Tako da kao prvi korak u ostvarenju većeg sna odlučio sam da bude uporedo i više vožnje bicikla ali i da naučim da plivam kraul bez zaustavljanja 150% distance potrebne za određenu trku.

Kako naučiti da neprekidno plivam kraul

I to sam rascepkao u manje korake:

  • Naći nekog trenera koji će mi pokazati osnove i dati savete o ispravnijem plivanju
  • Početi da plivam
  • Postići da preplivam 25m
  • Postići da preplivam neprekidno 50m
  • Postići da preplivam neprekidno 75m
  • Postići da preplivam neprekidno 100m
  • ...
Na treninzima smenjivati trening snage/brzine, dužine i tehnike. Našao sam jedan interesantan koncept treninga: Plan za 500 m po kojem se meri broj izdaha nakon svake deonice (ispočetka te deonice su 25m a kasnije sve veće i mešane).

Napredak

Sećam se kada sam tek počeo da treniram 25m mi je bilo teško. Kasnije sam se osmelio da probam 50m bez prestanka. Poslednjih 10m sam jedva stizao do vazduha. Ukoliko neko pliva nepravilno sa glavom stalno iznad vode to i nije neki problem, ali pošto sam želeo pravilno da naučim, borba za vazduh je bila jedna od stvari koju sam morao da naučim.
Prošle sedmice na treningu u Pančevačkom bazenu uspeo sam po prvi put da dva puta preplivam po 75m. Ono što je interesantno je da mi je taj osećaj bio poznat - slična situacija kao sa poslednjih deset metara kada sam po prvi put preplivavao 50m, samo što je sada distanca bila veća.
Da se vratim na početak - ja i dalje ne mogu neprekidno da kraulom preplivam plivačku deonicu čak ni sprint triatlona, ali prošle sedmice ona distanca od 3,5km koja je potrebna za IronMan upravo je postala 25m bliža.
Tako da ukoliko se pitate da li i vi možete da se takmičite na triatlonu, odgovor je - da, možete. Ukoliko imate zdravo srce i zglobove, vi ste samo 25m udaljeni od vašeg prvog cilja za plivanje, samo jedan krug oko bloka za trčanje, samo jednu vožnju biciklom od pola sata.
Ne zaboravite: "Korak po korak, okret po okret, zamah po zamah" i cilj je vaš!

уторак, 12. јун 2012.

Istina i šarm kave

Vegetarijancima i veganima je cilj u ishrani da ne jedu meso ili možda namirnice životinjskog porekla. Ali to nije cilj sam po sebi, nego postoji još jedan, kod mnogih, još važniji cilj: u umerenim količinama jesti/piti ono što je zdravo, a ono što je štetno izbegavati. Pogledajte šta o kafi kaže dr Petar Borović.

уторак, 29. мај 2012.

Piće za hrabre momke i devojke

Ukoliko volite da eksperimentišete sa ukusima ili jednostavno uživate da isprobavate nove stvari, predlažem vam sok od sveže koprive :)
* Ukoliko imate alergiju na koprivu, obratite se prvo vašem lekaru za savet.
Kada sam prvi put čuo za tako nešto moja prva reakcija je bila "ako koprivu ne želim ni da dodirnem, zašto bih je sipao niz grlo?!?". Istina je da kada se pripremi sok od koprive, ona nema šanse da vas opeče. Drugo pitanje koje mi se odmah nametnulo jeste ono poznato pravilo: Voće i povrće ne trebaju da se mešaju u istom obroku (zbog različitog vremena varenja). Pošto kopriva sigurno nije voće, onda bi verovatno je većina svrstala ako ne u korov, onda u povrće. Stvar je u tome što kopriva ne sadrži u sebi skrob koji pravi problem kada se u istom obroku pomeša sa voćem. Isto važi i za drugo lisnato povrće. Postoji mnogo recepata. Evo jedan recept koji će vam pomoći da otpočnete sa vašim avanturama u svetu kopriva i drugog lisnatog povrća:

  1. Branje koprive - Možete ovo da uradite sa kleštima ili makazama, ali uzbudljivije je ako to činite golim rukama :). Stvar je u tome da samo pazite da listu priđete u pravcu od stabljike ka kraju lista. Slobodno uhvatite za drškicu lista i otkinite ga. Beru se samo gornja 4 lista (ne oni najsitniji koji tek izlaze), jer ukoliko se koriste donji listovi, oni imaju nešto u sebi što opterećuje bubrege. Nemojte brati koprive pored puteva zbog izduvnih gasova ili drugih mesta gde bi kopriva bila zagađena (što je izazov jer one baš ko u inat na takvim mestima rastu).
  2. Pranje koprive - Iako zvuči slično kao prethodni korak, nije gramatička greška. Kao i svako drugo povrće iz bašte (čak iako niste prskali otrovima, kiša je padala na nju) treba oprati listove da se odstrani veći deo prljavštine (uključujući potencijalne stanare listova koprive).
  3. Dodavanje namirnica - U blender staviti koprive koje ste nabrali i oprali (ja sam danas našao u dvorištu 35g). Staviti banane (jednu do dve). Dodati vode po volji (za jednu bananu stavim oko 250g, ja sam stavio dve banane i 300ml vode). Ukoliko želite ređe, ipak je bolje da se prvo izblenderiše u gušćoj smesi pa pred kraj dodati ostalu vodu, kako bi se što više usitnila kopriva. Nacediti jedan limun i staviti jednu do dve kašike zaslađivača (ili nekoliko urmi ili smokvi).
  4. Blendiranje - uključiti blender da usitni smesu dok većina komadića koprive ne bude oko 1mm (do minut).
  5. Dodavanje ukusa - pošto sam ranije već radio ovakav osnovni đus, odlučio sam da sada malo eksperimentišem. Smesu sam podelio u tri posude i u svaku smesu sam sam umiksao u blenderu posebni ukus.
    1. Crveni sok - 100g ananasa i 5 jagodi
    2. Zeleni sok - 3 kivija
    3. Braon sok - pola jabuke i jedna pomorandža
  6. Degustacija (moj omiljeni deo :) ) - za ovaj korak dve moje lepe asistentkinje (supruga i ćerka) su pristale da probaju sok. I jednoj i drugoj se baš svideo crveni sok. Meni se takođe najviše svideo crveni, nakon čega zeleni, pa zatim braon. Svaki od njih (uključujući i osnovni sok) je bio zaista dobro, ali nekako ananas i jagode daju baš lep ukus. Uspeo sam da ubedim moju mlađu asistentkinju da pozira dok isprobava sok:

Nadam se da sam vas do sada ubedio da i vi probate ovaj sok. Najgore što može da se desi je da vas golica u grlu dok pijete (ukoliko niste dovoljno sitno izblenderisali koprivu).
Osim samog izazova i nove teme za razgovor sa vašim prijateljima, ovaj sok ima i velike nutritivne prednosti. Ovde ću navesti samo podatke za koprivu, a sve ostalo je dodatak. Podaci su za 100g blanširane koprive, a pošto je ovo sveža kopriva, sigurno ima još više vitamina.

  • Kalorije: Kopriva ima zanemarljivo malo kalorija (ne deblja se od nje)
  • Vitamini: Značajniji vitamini su Vitamin A (40% dnevnih potreba), i veoma značajno Vitamin K (čak 623% od dnevne potrebne količine). Vitamin K je veoma bitan za zdravo zgušnjavanje krvi i metabolizam u kostima i drugim tkivima.
  • Minerali: Kalcijum (48%), Mangan (39%) i Magnezijum (14%)
  • ostalo možete pročitati ovde
Sve u svemu kopriva je veoma dobra za jake i zdrave kosti. Kalcijum koji se nalazi u njoj se mnogo bolje sintetiše u organizmu nego kalcijum dobijen iz namirnica životinjskog porekla (kao npr. kravlje ili kozje mleko). Osim toga za razliku od tih mleka, ono nema kao posledicu izvlačenje kalcijuma iz kostiju osobe koja to pije.
Primetio sam i još jednu osobinu koprive, a kasnije i saznao da kopriva zaista ima ta svojstva. Ukoliko vam se spava a imate neki bitan posao da završite, umesto da uzmete kafu ili neko drugo piće na bazi kofeina, uzmite piće napravljeno od koprive i limuna, sa bananom kao bazom, i vrlo brzo ćete osetiti da vam se vratila energija. Naravno uvek je najbolji odmor, ali kada morate da ostanete budni, onda je u svakom slučaju kopriva kao vitaminska bomba odlična da vas još malo održi budnim.
Osim pravljenja sokova od koprive sa voćem, za sada sam probao i sa Spanaćem i mogu da kažem da je i taj sok lep i preporučio bih ga svima (opet je bogat nekim drugim vitaminima dobrim za metabolizam i krv).
Drago mi je ako je ovo motivisalo nekoga da se oproba sa ovim sokovima.
Prijatno!

уторак, 15. мај 2012.

pa šta onda uopše jedeš?

Uobičajena situacija:
Janko: "Pa hajde uzmi jednu kiflu sa viršlom"
ja: "Neka hvala, nisam gladan"
Marko: "On je vegetarijanac. On ne jede meso"
Janko: "Pa šta onda uopšte jedeš"
Žarko: "On ne jede ni jaja, ni mleko, ni sir"
Janko: "............... O.o ...... (onaj neprocenjivi izraz lica :) )"

Neznam vegetarijanca koji se nije susreo sa ovakvim pitanjem. Uglavnom na to odgovorim sa:
"Jedem sve ostalo :) "
Ali nekim čudom to i dalje nemenja njihovo čuđenje. Izgleda da je u našem narodu usađen mit da je glavni deo hrane meso ili nešto životinjskog porekla, dok se ovo ostalo svrstava u prilog ili salatu. Pošto uvek iznova moram da podsećam ljude šta je to "sve ostalo" odlučio sam da jednom napišem pa da zaista vidimo da li ima nečeg drugog što može da se jede a da nije životinjskog porekla (i da može da se uzgaja u bašti ili nabavi u prodavnicama zdrave hrane kojih danas ima na sve strane):

Voće
jabuka
dunja
kruška
mandarina
narandža
mandora
grejpfrut
limeta
limun
kivi
banana
smokva
višnja
trešnja
jagoda
ananas
avokado
breskva
kajsija
borovnica
brusnica
grožđe
urma
dud
kupina
malina
kokos
mango
mušmula
nar
papaja
ribizla
šljiva

Koštunjavo voće
orah
indijski orah
brazilski orah
kesten
lešnik
badem
koštica od kajsije
pistać

Povrće
lubenica
dinja
beli luk
crni luk
mladi luk
praziluk
blitva
spanać
boranija
pasulj
đumbir
zelena salata
kupus
zelje
karfiol
brokoli
kelj
prokelj
keleraba
paprika
krastavac
paradajz
krompir
plavi patlidžan
šargarepa
peršun
paškanat
rotkvice
bundeve
tikvice
cvekle
celer
špargla

Mahunarke
pasulj
grašak
soja
kikiriki
sočivo
rogač
leblebija
susam
lan

Žitarice
pšenica
raž
ječam
pirinač
ovas
kukuruz
proso

Biljna mleka
sojino
susamovo
kokosovo
bademovo
lešnikovo
pirinčano
suncokretovo
pšenično

Produkti od biljnih mleka
sojin jogurt
sojin kefir
sojino kiselo mleko
tofu krem sir
mladi tofu sir

Ostalo
nerafinisana biljna ulja
malteks
pšenične klice

Jel "Sve ostalo" i dalje izgleda kao ništa? :)

субота, 5. мај 2012.

Aparat za pravljenje sojinog mleka bez filtera

Nakon objavljivanja članka o aparatu za pravljenje sojinog mleka mnogi čitaoci su iskoristili priliku i kupili aparate za mleko i koliko sam čuo, bili su zadovoljni. Nažalost Soyawell više ne izvozi u Srbiju tako da sam našao novo mesto za nabavku aparata koje preporučujem svima.
Ovaj novi aparat je malo drugačiji od onog koji ja imam u tome što nema filter. Sa jedne strane moguće je da će mleko imati za nijansu više pulpe (iako kada sam probao nisam ni primetio razliku) a sa druge strane to vam prepolovi vreme za pranje mašine za mleko.
Sama mašina izgleda veoma elegantno i jednostavna je za korišćenje. Ima tri programa: Sojino mleko, pašteta i voćni sok (još jedna prednost što moja mašinica nema).
Još jedna pogodnost što dobijate u ovom paketu jeste mini presa za pravljenje tofu sira (od koje sam i dobio ideju za kućnu varijantu mini prese) zajedno sa jednom količinom soli za pravljenje sira (nigari).
Ceo komplet košta 110€. Trenutno im je na lageru još jedna mašinica (sa mogućnošću da se još nabavi).
Ukoliko ste zainteresovani za ovu mašinicu, možete da kontaktirate mog prijatelja Iliju na sledeći način:
telefon: 013/646-303
mobilni: 063/361-160
e-mail: soyafood@verat.net
Pošto je ova mašina uvozna imajte razumevanja za čekanje prilikom nabavke.
Ukoliko još neko ima informacije za jeftine (a kvalitetne) mašine za pravljenje mleka, molimo vas da nas kontaktirate kako bi smo mogli proširiti ovako korisne informacije.

среда, 25. април 2012.

Uradi sam: mini tofu presa

Ukoliko redovno sami pravite sojino mleko sigurno ste barem nekada pokušali da napravite i tofu sir. Do sada sam uglavnom pravio na sličan način na koji se pravi i domaći sitni sir (nakon što se usiri da se stavi u pamučnu pelenu i okači da se ocedi). Međutim primetio sam u razgovoru sa prijateljima da oni uvek nekako dobiju tvrđi sir, tako da se rodila i ideja da napravim neku malu presu sa kojom bi mogao da napravim čvršći sir.
Uz nekoliko predmeta koji se lako nalaze u savremenom domaćinstvu i vi možete napraviti ovu presu.

Šta vam je potrebno:

  • Poklopac CD steka (onaj za 100 ili više CDa) Na slici to je ona providna posudica
  • Dno CD steka (onog za 100 ili manje CDa) Na slici to je onaj crni plastični krug sa stubićem u sredini
  • Skalper
  • Bušilica sa burgijom od par milimetara
  • Šmirgla (nije obavezno)
  • Pamučna pelena (nije na slici)

Pravljenje prese

  1. Iseći ivicu dna tako da nakon što se dno stavi u poklopac ono može da stigne do dna (idealno bi bilo da dno ima oko 1mm prostora do stranica poklopca). Na slici se vidi da sam prvo odsekao malo šire pa sam trebao da malo suzim jer nije moglo da stigne do kraja. Na kraju sam ošmirglao ivicu.
  2. Izbušiti rupice na poklopcu. Koristeći neku užu burgiju izbušiti rupe i na dnu i po stranama poklopca
  3. Vaša mini presa je gotova. Samo je još potrebno da je operete i počnete da pravite sir.

Pravljenje tofu sira sa mini presom:

  1. Nakon što ste napravili sojino mleko, dok je još vruće (ali nikako da ključa) dodajte u litru mleka pola limuna i ostavite nekoliko minuta da se usiri.
  2. U jednu veću činiju stavide deblju dasčicu za sečenje. Posudicu prese (providni deo) stavite na dasčicu. Presavijenu pamučnu pelenu ili neko drugo pogodno platno stavide u posudicu prese.
  3. Usireno mleko sipajte preko platna i zavisno od kojeg poklopca ste pravili kutiju, toliko mleka ćete moći od jednom da sipate (na svakih 100 CDa po 0,8 litara).
  4. Posle par minuta možete izbaciti surutku ili je iskoristiti za nešto korisno (ako neko ima ideje neka podeli sa nama).
  5. Preko malo proceđenog sira stavite gornji deo prese (crni deo) i jednu čašu okrenutu naglavačke.
  6. Posle još nekoliko minuta možete već slobodno staviti i nešto teže (pazite ipak da nije nešto lomljivo)
  7. Nakon sat vremena sigurno imate već jedan isceđeni tofu sir, ali ukoliko želite još tvrđi stavite još veći teret i ostavite još vremena. Isprobavajte i podelite sa nama vaše rezultate.
Prijatno!

уторак, 28. фебруар 2012.

Kako ishrana utiče na životnu sredinu

Da li svojom ishranom mogu da utičem na životnu sredinu?
Odgovor je: da!

Juče sam saznao za veoma interesantne činjenice u vezi uticaja ishrane ljudi na našu okolinu.

Voda

Pre petnaest godina nisam ni mogao da zamislim da ću trebati da ili kupujem ili prečišćavam vodu za piće. Opšte prihvaćena činjenica je da je pijaće vode sve manje, a takođe i voda koja se vadi iz velikih dubina je sve manje, a ona sa manjih dubina je sve zagađenija. Evo malo statistike koliko je potrebno litara vode da se dobije 1kg određene namirnice:

Čisto poređenja radi. Ukoliko bi odlučili da se ne tuširate godinu dana da bi sačuvali vodu (ne mojte ići toliko daleko :D ) uspećete da uštedite toliko vode koliko je potrebno da se dobije pola kile junetine.

Zemlja

Svima je već poznato da je sve manje i manje šuma koje se krče za industrijske namene, ali takođe i da bi se pretvorile u obradive površine. Ako uzmemo u obzir da je za 1kg mesa potrebno 16kg žitarica - izračunajte koliko je potrebno čovečanstvu više obradivog zemljišta ukoliko se hranom životinjskog porekla - čak 16 puta više. Žalosno je to što mi imamo samo ograničeni prostor gde možemo da živimo i koji možemo da obrađujemo.
Evo nekoliko činjenica i po pitanju zmeljišta. Ukoliko uzmemo u obzir kalorijsku vrednost koju određena namirnica sadrži, prosečne kalorijske potrebe u toku dana (oko 2000 kalorija), pogledajte koliko od koje namirnice u toku jedne godine može da normalno živi ljudi:

Naravno, ovo nikako ne podstiče da se živi samo od krompira ili pirinča, nego čak šta više što raznolikijom hranom, ali u svetu u kome ishrana životinjskog porekla sačinjava većinu obroka u mnogim kulturama, ovo pokazuje koliko bi bilo više hrane za sve ljude.

Fosilna goriva

Još nešto po čemu smo ograničeni su i fosilna goriva. Uvek preferiram obnovljive izvore energije, ali ako već koristimo fosilna goriva, koliko je potrebno kalorija fosilnih goriva da dobijemo jednu kaloriju hrane:


Sve ove činjenice nam pokazuju da je ishrana životinjskim namirnicama, koja je u mnogim kulturama postala osnovna hrana, jedan od glavnih razloga zagađenja naše divne planete koja sve manje liči na onakvu planetu kakva je isprva bila stvorena.
Onda se čovek zapita - da li sve ovo vredi? Da li vredi da se po težini održava duplo više stoke nego ljudi kako bi ljudi utolili svoje slasti? Sav taj metan koji ostaje kao nusproizvod mesne industrije sačinjava čak 18% gasova koji su krivi za efekat staklene bašte.
Nama ljudima je poverena ova planeta na čuvanje - da li možemo da kažemo da se dobro binemo o njoj?